Istorija Zavidovića

Zavidovići su općina i grad u centralnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smješteni su između Doboja i Zenice, na rijekama Bosni, Krivaji i Gostoviću. Administrativno pripadaju Zeničko-dobojskom kantonu Federacije Bosne i Hercegovine.

Niko pouzdano ne zna kada se prvi čovjek nastanio na međuriječje Bosne, Krivaje i Gostovića. Ozbiljnih arheoloških iztraživanja na području Zavidovića do sada nije bilo, pa je zato i malo dokaza o postojanju drevnih civilizacija na ovim prostorima.

Istorijski nalazi upucuju da je zavidovicki kraj bio neka vrsta granica izmedu ilirskih plemana Desidijata juzno prema Vranduku i Mezeja koji su zivjeli sjeverno prema Savi.

Ono što nam nude historijske spoznaje jeste da su dolinom Bosne prolazili Grci i Rimljani ka plodnim nizinama Panonije. Brojni nalazi na susjednim područjima nepobitno potvrđuju da su stari Iliri nastanjivali ovaj teritorij, ali nam historija ne nudi konkretne odgovore šta se zbilo sa njima dolaskom Slavena.

Pred dolazak Osmanlija, Bosna je imala organizovanu državu u čijem su sastavu bila i područja oko Zavidovića. O tom periodu svjedoče i ostaci bogumilske kulture na zavidovičkom području.

Zavidovići se po prvi put spominju 1565. godine kao selo sa 10 bošnjačkih porodica. Prof. Rizah Odžakčić vezuje naziv grada za mjesto Vidoviće što nije historijskim nalazima potvrđeno.

Osmanlije su 1436. godine poslije zauzeća Zenice produžili dolinom rijeke Bosne i pretpostavlja se da su doprli do Zavidovića, Maglaja i Tešnja. Kada su tačno zauzeli ovo područje i tu uspostavili vlast nije poznato.

Dolazak Austro-Ugarske donosi prekretnicu u razvoju na području Zavidovića. Nova vlast ugovara eksploataciju bujnih šuma sa firmom "Marpurgo i Parente" koja 1887. godine gradi šumsku gravitacionu prugu dolinom rijeke Gostović, a u Zavidovićima 1897. godine gradi pilanu.

1899. godine firma "Gregerson i sinovi" otkupljuje pilanu od firme "Marpurgo i Parente" i gradi prugu na lokomotivni pogon dolinom rijeke Krivaje.
1902. godine firma "Eissler & Ortlieb" podnosi zahtjev Zemaljskoj vladi u Sarajevu o formiranju općine Zavidovići.

1911. godine, poslije duže procedure, osniva se općina Zavidovići. U to vrijeme mjesto je imalo oko 3800 stanovnika sa osnovnim konturama urbane sredine.

Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine, općina Zavidovići imala je 57.164 stanovnika, raspoređenih u 55 naselja. Poslije potpisivanja Daytonskog sporazuma općina Zavidovići, u cjelini, ušla je u sastav Federacije Bosne i Hercegovine.

Zavidovići

Zavidovići is a town in central Bosnia and Herzegovina, located between Doboj and Zenica on the confluence of rivers Bosna and Krivaja (and Gostović nearby). It sits in a valley surrounded by many mountains of which the largest is Klek. It is administratively part of the Zenica-Doboj Canton of the Federation of Bosnia and Herzegovina.

In 1991 the municipality of Zavidovići had 57,159 inhabitants, of which there were 34,347 Bosniaks (61%), 11,637 Serbs (20%), 7,519 Croats (13%), 2,703 Yugoslavs (4.6%), and 953 others (1.4%). The town of Zavidovići itself had 14,820 residents.

Zavidovići was developed by the Austrians during the Austro-Hungarian reign in BiH, mostly because of the wood industry. After the World War II, the wood industry in Zavidovići, the company named by one of the rivers "Krivaja" (founded 1884), expanded. The company focused on furniture manufacturing, which it began to export to US under a name "Krivaja Beechbrook". Due to the Bosnian war, the former giant and the town are left with almost nothing.